🇷🇼

Ruanda Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)

Cena

Cena
9,7 %
1. 6. 2025.
Promena +/-
-10,9 %
Promena %
-52,91 %

Trenutna vrednost Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Ruanda je 9,7 %. Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Ruanda se smanjila na 9,7 % dana 1. 6. 2025., nakon što je bila 20,6 % dana 1. 12. 2024.. Od 1. 12. 2000. do 1. 9. 2025., prosečan BDP u Ruanda je bio 2,70 %. Najviša vrednost svih vremena je dostignuta dana 1. 12. 2021. sa 25,90 %, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 9. 2022. sa -15,20 %.

Izvor: National Institute of Statistics of Rwanda

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)

  • Maks

Stopa rasta BDP
Date
Stopa rasta BDP
Jan 12, 2000
8,40 %
Jan 12, 2001
8,50 %
Jan 12, 2002
13,20 %
Jan 12, 2003
2,20 %
Jan 12, 2004
7,40 %
Jan 12, 2005
9,40 %
Jan 6, 2006
7,40 %
Jan 9, 2006
9,90 %
Jan 12, 2006
0,20 %
Jan 6, 2007
2,10 %
Jan 9, 2007
5,70 %
Jan 12, 2007
2,90 %
Jan 6, 2008
5,70 %
Jan 9, 2008
4,30 %
Jan 12, 2008
1,30 %

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Istorija

DatumVrednost
1. 6. 2025.9,7 %
1. 12. 2024.20,6 %
1. 6. 2024.8,4 %
1. 12. 2023.23,7 %
1. 6. 2023.6,2 %
1. 12. 2022.20,6 %
1. 6. 2022.11,5 %
1. 12. 2021.25,9 %
1. 6. 2021.9,8 %
1. 12. 2020.24,1 %
1
2
3
4
5
...
6

Usluge su najveći sektor privrede Ruande i čine 53 procenta ukupnog BDP-a. Unutar sektora usluga, najvažniji podsektori su: aktivnosti nekretnina (8 procenata), veleprodaja i maloprodaja (8 procenata), kulturne, domaće i druge usluge (6 procenata), administrativne i pomoćne uslužne delatnosti i javna uprava i odbrana; i obavezno socijalno osiguranje (po 5 procenata). Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo čine 29 procenata BDP-a, pri čemu prehrambene kulture doprinose sa 17 procenata. Industrijski sektor čini 18 procenata BDP-a, pri čemu građevinarstvo (7 procenata) i proizvodnja (6 procenata) učestvuju sa najvećim udelom. Sa strane rashoda, potrošnja domaćinstava je glavna komponenta BDP-a i čini 76 procenata njegove ukupne upotrebe, zatim sledi bruto investicije u osnovna sredstva (28 procenata) i rashodi vlade (16 procenata). Izvoz robe i usluga čini 19 procenata BDP-a dok uvoz čini 39 procenata, umanjujući ukupni BDP za 20 procenata. Glavni izvori spoljne trgovine su kafa, čaj, kositer, kasiterit, volfromit i piretrum.

Šta je Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) predstavlja jedan od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti i osnova je za ocenu ekonomskog zdravlja jedne zemlje. Stopa rasta BDP-a meri se kao procentualna promena ukupne vrednosti svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tokom određenog vremenskog perioda, obično kvartala ili godine. Na našem sajtu, Eulerpool, pružamo detaljne i precizne podatke o makroekonomskim indikatorima, među kojima je i stopa rasta BDP-a, omogućujući korisnicima da donesu informisane odluke. BDP raste kada se proizvodna aktivnost u zemlji širi, što često ukazuje na poboljšanja u standardu života, smanjenje nezaposlenosti i povećanje prihoda. Nasuprot tome, pad BDP-a može biti znak ekonomske recesije, što može dovesti do povećanja nezaposlenosti i smanjenja prihoda građana. Zato je praćenje stope rasta BDP-a od suštinskog značaja za ekonomiste, investitore, donosioce politika i sve one koji se bave analizom i prognozom ekonomskih trendova. Jedan od glavnih faktora koji utiče na stopu rasta BDP-a je potrošnja domaćinstava. Kada domaćinstva troše više na dobra i usluge, preduzeća povećavaju proizvodnju da bi zadovoljila rastuću potražnju, što dovodi do rasta BDP-a. Dugoročna održivost ovog rasta zavisi od stabilnog povećanja dohotka domaćinstava, što se može postići kroz efikasne politike zapošljavanja i ekonomske stabilnosti. Drugi značajan faktor je investicija, kako domaća, tako i strana. Investicije u infrastrukturu, tehnologiju i ljudski kapital mogu dugoročno stimulisati ekonomski rast. One poboljšavaju produktivnost i konkurentnost ekonomije, stvarajući osnovu za održivi rast BDP-a. Na našem sajtu, Eulerpool, pružamo detaljne analize investicionih trendova i njihovog uticaja na stopu rasta BDP-a. Vladina potrošnja je treći ključni komponent stope rasta BDP-a. Državni izdaci za infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i druge javne usluge direktno podstiču ekonomsku aktivnost. Efikasna javna potrošnja može poboljšati kapacitete ekonomije za rast i dugoročno povećati konkurentnost. Međutim, prekomerna vladina potrošnja može dovesti do fiskalnih neodrživosti, što može negativno uticati na ekonomski rast. Najzad, značajan faktor je neto izvoz, odnosno razlika između izvoza i uvoza. Pozitivan saldo izvoza doprinosi rastu BDP-a jer predstavlja priliv prihoda iz inostranstva. Zemlje sa visokim stopama izvoza obično beleže jači rast BDP-a zahvaljujući visokim prihodima od prodaje roba i usluga na međunarodnim tržištima. U Eulerpool-u, nudimo detaljne podatke o trgovinskim bilansima i njihovom uticaju na ekonomski rast. Fluktuacije u stopi rasta BDP-a mogu takođe biti posledica cikličnih promena u ekonomiji. Ekonomski ciklusi prolaze kroz faze ekspanzije i kontrakcije. Period ekspanzije karakteriše ubrzan rast BDP-a, smanjena nezaposlenost i povećana potrošnja, dok se u fazama kontrakcije često beleži smanjenje ekonomskih aktivnosti i porast nezaposlenosti. Razumevanje ovih ciklusa omogućava bolje planiranje i implementaciju ekonomske politike. Inflacija je još jedan faktor koji direktno utiče na stopu rasta BDP-a. Visoka inflacija može erodirati kupovnu moć potrošača i smanjiti realni rast BDP-a. Centralne banke često koriste monetarne politike, kao što su promene kamatnih stopa, da bi kontrolisale inflaciju i osigurale stabilan rast BDP-a. Na našem sajtu pružamo analize inflacionih trendova i njihove implikacije na ekonomski rast. Jedan od izazova u oceni stope rasta BDP-a je tačnost statističkih podataka. Različite metode obračuna BDP-a mogu davati različite rezultate, a tenecemo da pružimo najpreciznije i najpouzdanije makroekonomske podatke kako bi naši korisnici mogli doneti najbolje moguće odluke. Kvalitet podataka zavisi od prikupljanja, obrade i prezentacije, a mi se trudimo da naša baza bude uvek ažurirana najnovijim podacima. Stopa rasta BDP-a ima i socijalne implikacije. Visoke stope rasta često su povezane sa poboljšanjem kvaliteta života, većim ulaganjima u obrazovanje i zdravstvo i smanjenjem siromaštva. Nasuprot tome, niski rast ili ekonomska stagnacija mogu pogoršati socijalne nejednakosti i stvoriti dodatne izazove za vlade i društva. Na kraju, analiziranje stope rasta BDP-a zahteva šire razumevanje političkih, ekonomskih i socijalnih faktora. Globalna ekonomija je visoko integrisana, te događaji u jednoj zemlji mogu imati domino efekat na druge. Na Eulerpool-u, nudimo kvantitativne i kvalitativne analize koje omogućavaju holistički pristup praćenju ekonomske situacije. Eulerpool je posvećen pružanju sveobuhvatnih podataka i analiza koji pomažu našim korisnicima da bolje razumeju ekonomske trendove i donesu informisane odluke. Praćenje i analiza stope rasta BDP-a je vitalna u ovom kontekstu, a mi smo tu da vam pružimo najpouzdanije informacije. Nadamo se da će vam naša platforma pružiti sve što vam je potrebno da biste dobili kompletnu sliku ekonomske situacije i planirali svoje buduće korake na temelju najnovijih i najtačnijih podataka. Σveilpool je vaša polazna tačka za sve makroekonomske analize, a stopa rasta BDP-a je samo jedan od mnogih pokazatelja koji vam mogu pomoći da shvatite složeni svet ekonomskih trendova.